lik iz crtića

Likovi iz crtića i zakon

Izrada likova iz crtića predstavlja kršenje autorskih prava i zaštitnog znaka ako je bez dopuštenja i ako je u nepoštene svrhe.

Svaki put kada izradim novu originalnu figuru, dekoraciju ili scenografiju, imam pravo na zaštitu autorskih prava. 

Popularni crtani likovi zaštićeni su zakonima o autorskim pravima (jer su umjetnička djela) i zaštitnim znakovima (jer kao likovi iz crtića odmah identificiraju tvrtku koja ih proizvodi).

Važno je razumjeti da je npr. Mickey Mouse zaštićen je jer ga je Disney stvorio (zaštita autorskih prava) i jer je na tržištu identificiran kao Disneyev proizvod (zaštita žigom). Ako stvorim potpuno originalnog miša u hlačicama koji ne asocira na Mickeya ili Disneya onda nisam povrijedila Disneyjeva prava. Postoji velika razlika između inspiracije i imitacije. U redu je ako me neki lik iz crtića potakne na izradu figure "kao da je iz crtića". Nije u redu ako izradim crtanog crnog miša s okruglim licem, bijelim šakama, crvenim kratkim hlačama, žutim gumbima.

 

Što je autorsko pravo?

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima autorima daje isključiva prava na njihove kreacije za života autora. Najvažnije je zapamtiti da zakon o autorskim pravima štiti izražavanje ideje, a ne samu ideju. Svrha zakona je poticanje kreativnog izražavanja davanjem autorima i njihovim nasljednicima isključivo pravo na profit od njihovog rada. To znači više od pukog kopiranja: da nitko ne može reproducirati, transformirati, izvoditi ili prikazivati ​​djela bez dopuštenja. 

U nekim državama je trajanje autorskog prava nasljednika ograničeno (npr. na 70 godina nakon smrti autora) i nakon toga autorsko djelo postaje javno i smije se kopirati. U Hrvatskoj nije tako.

Zadiranje u bilo koje od prava dodijeljenih autorima naziva se kršenjem. Kazne za kršenje autorskih prava razlikuju se od situacije do situacije. Svatko može biti tužen i prisiljen dati vlasniku autorskih prava svu svoju zaradu od djela. U nekim slučajevima možda postoje i dodatne naknade, koje mogu biti prilično visoke. 

Što je zaštitni znak?

Zaštitni znak je svaka riječ, naziv ili simbol koji se koristi za identifikaciju i razlikovanje robe jednog proizvođača ili prodavača od robe koju proizvode ili prodaju drugi, te za označavanje izvora robe. Nazivi, slogani i logotipi su najčešći. Zaštitni znak nije ograničen samo na nazive/imena, slogane i logotipe, nego je sve što povezuje tvrtku s proizvodom/uslugom vjerojatni kandidat za zašitni znak.

Povreda zaštitnog znaka događa se kada pojedinac ili tvrtka koristi tuđi znak na neprikladan način. Klasičan primjer kršenja zaštitnih znakova događa se kada postoji 'vjerojatnost zabune' o podrijetlu robe ili usluga.

Ako koristite nečiji znak bez dopuštenja, možete biti prisiljeni prestati. U nekim ćete slučajevima vlasniku morati platiti svu zaradu koju ste ostvarili korištenjem znaka, a moguće i druge troškove.

 

Ono što se općenito ne razumije je da transformacija djela u nešto drugo također nije dopuštena. Nositelj autorskog prava ima isključivo pravo na sva "izvedena djela"!

 

Poštena upotreba

Neki zakoni o autorskim pravima dopuštaju korištenje autorskog djela bez dopuštenja u ograničenim okolnostima. Ne postoji jasno pravilo, nego čimbenici koje treba uravnotežiti, a uključuju: svrhu i karakter korištenja, prirodu djela zaštićenog autorskim pravom, količinu i značaj upotrijebljenog djela, te učinak korištenja na tržištu vrijednosti originala.

Prvi faktor je najvažniji: kopije izrađene u komercijalne ili profitne svrhe su nepoštene. Korištenje djela za poučavanje, pisanje recenzije, praksu ili citiranje općenito je prihvatljivo.

U kontekstu modeliranja balona nije poštena upotreba izraditi figuru od balona Mickeyja Mousea i prodati ju, ali je poštena upotreba vježbati svoje vještine modeliranja balona kopirajući Mickeyja Mousea, jer je takva uporaba privatna i služi za umjetnički razvoj, te ne zarađujem novac. Razumijete li razliku?

Jedan od oblika poštene upotrebe je parodija. Međutim, opet je kontekst ono što se računa.

U parodiji je moguće koristiti više izvornog djela nego u drugim slučajevima poštene upotrebe, ali publika mora shvatiti da postoji originalan i zaseban izraz koji se može pripisati drugom umjetniku. Stoga kopirano djelo mora biti javno poznato ili ga parodist mora nekako priznati u vezi s parodijom. Parodija je više od obične smiješne prezentacije: treba uključiti društvene ili političke komentare, ​​kritiku i ismijavanje izvornog djela, te pomaknuti granice očekivanja publike. Treba natjerati publiku na smijeh i razmišljanje. Npr. počinjete s originalnim crtićem i koristite ga kao sredstvo za društvene komentare. 

Od parodije smijete profitirati i ona se i dalje smatra poštenom upotrebom jer ne kradete klijente od originala, nego stvarate potpuno originalan proizvod.


Ništa što sam ovdje napisala ne predstavlja pravni savjet!

 

Ne primam narudžbe. Ovo je moja osobna stranica na kojoj predstavljam svoje hobije.